Fungicidi – opće značajke sredstva za suzbijanje biljnih bolesti (mikoza, pseudomikoza)
Fungicidi su kemijska ili biološka sredstva koja se koriste u poljoprivredi, hortikulturi i šumarstvu za suzbijanje gljivičnih bolesti koje mogu značajno ugroziti bilje, usjeve i plodove. Gljivične bolesti su česti uzroci smanjenja prinosa i kvalitete biljnih kultura, te mogu izazvati ozbiljne ekonomske gubitke. S druge strane koncentracije mikotoksina kod zaraženih biljaka mogu uzbiljno naštetiti ljudskom zdravlju. Fungicidi pomažu u smanjenju tih gubitaka sprječavajući širenje patogenih gljiva, uništavajući njihove spore ili inhibirajući njihov rast. Fungicidi se mogu klasificirati prema različitim kriterijima, a najvažnija podjela je prema njihovom načinu djelovanja, odnosno, kako oni utječu na patogene, te prema njihovoj primjeni u prevenciji ili suzbijanju biljne bolesti. Vrste fungicida Fungicidi se dijele na nekoliko osnovnih kategorija, uključujući kurativne i preventivne fungicide, te kontaktne i sistemečne fungicide. Ove podjele omogućuju specifičnu primjenu sredstava prema vrsti bolesti i potrebama usjeva. Kurativni fungicidi: kurativni fungicidi koriste se za liječenje biljaka koje su već zaražene gljivičnim patogenima. Oni imaju sposobnost inhibiranja ili uništavanja već prisutnih gljiva unutar biljke. Ovi fungicidi djeluju na gljive koje su već uzrokovale bolest, sprečavajući širenje infekcije i minimizirajući štetu na biljci. Kurativni fungicidi se obično primjenjuju kasnije u sezoni, kada je bolest već postala vidljiva na biljkama. Preventivni fungicidi: preventivni fungicidi koriste se prije nego što se bolest manifestira. Ovi fungicidi sprječavaju infekciju tako što stvaraju zaštitnu barijeru na površini biljaka, koja blokira spore gljivica i sprječava njihovo klijanje ili širenje. Preventivna primjena fungicida ključna je za smanjenje rizika od bolesti, posebno kod usjeva koji su skloni gljivičnim infekcijama, kao što su povrće, voće i vinova loza. Kontakti fungicidi: kKontakti fungicidi djeluju samo na površini biljke s kojom dolaze u kontakt. Ovi fungicidi ne ulaze u biljku, već sprječavaju širenje bolesti na vanjskim dijelovima biljke. Kontaktni fungicidi obično imaju brzu akciju, ali im je potrebna ponovna primjena nakon kiše ili zalijevanja jer se ispiru s površine biljke. Sistemični fungicidi: sistemični fungicidi apsorbiraju se u biljku i šire kroz njezine unutarnje tkiva. Ovi fungicidi pružaju dugoročnu zaštitu jer djeluju unutar biljke i mogu kontrolirati bolesti koje se nalaze na teško dostupnim mjestima, poput novih izbojaka ili plodova. Sistemični fungicidi često nude dugotrajnu zaštitu od gljivičnih infekcija i koriste se za zaštitu biljaka u fazama kada je bolest već prisutna.
ZOOCIDI (insekticidi, akaricidi, limacidi, rodenticidi) – opće značajke sredstava za suzbijanje poljoprivrednih štetnika
Zoocidima zajednički nazivamo sve djelatne tvari sredstava za zaštitu bilja koje su namijenjene za suzbijanje poljoprivrednih štetnika životinjskog porijekla. Insekticidi i akaricidi su kemijska, biološka ili biotehnološka sredstva koja se koriste za suzbijanje štetnika (kukaca, grinja/pauka) u poljoprivredi, šumarstvu i urbanim sredinama. Dok insekticidi ciljano uništavaju kukce koji ugrožavaju biljke, akaricidi su specijalizirani za borbu protiv grinja i pauka, koji također mogu uzrokovati ozbiljne štete na usjevima. Njihova pravilna primjena omogućuje zaštitu bilja, povećava prinose te osigurava kvalitetu poljoprivrednih proizvoda. Podjela insekticida i akaricida Ova sredstva mogu se klasificirati prema načinu djelovanja, kemijskom sastavu i spektru djelovanja. Prema ponašanju u biljci: Kontaktni – djeluju izravno na štetnike kada dođu u dodir s tretiranom površinom. Ovi insekticidi i akaricidi brzo eliminiraju štetnike, ali ne pružaju dugotrajnu zaštitu. Sistemični – apsorbiraju se kroz listove ili korijen i prenose unutar biljke. Kada se štetnici hrane biljnim sokovima, unose otrov u organizam, što dovodi do njihovog uginuća. Ova sredstva pružaju dugotrajniju zaštitu. Prema načinu porodora u štetni organizam: Oralni – putem probavnog sustava štetnika (tzv. Želučana sredstva) Dermalni – u tijelo štetnika prodiru preko vanjskih dijelova tijela šettnika (tzv. Kontaktna sredstva) Inhalacijski – u tijelo štetnika prodiru putem respiratornog sustava. Često djelatne tvari u organizam štetnika prodiru na više načina pa se ovaj kriterij ne koristi često kod grupiranja sredstava ove skupine. Prema spektru djelovanja: Selektivni – ciljano djeluju na određene vrste štetnika, bez većeg utjecaja na korisne organizme. Neselektivni (totalni) – uništavaju širok spektar štetnika, uključujući i korisne organizme, što zahtijeva pažljivu primjenu. Prema podijetlu djelatne tvari sredstva dijelimo na: Kemijske insecticide, mineralna ulja, biotehničke i biološke insecticide. Podjela prema mehanizmu djelovanja: Podjela prema mehanizmu djelovanja glavna je podjela svih sredstava za zaštitu bilja (insekticida, akaricida, herbicida, fungicida), to je podjela djelatnih tvari sredstava za zaštitu bilja ovisno o tome koju funkciju organskog sustava štetnog organizma koče, ometaju ili blokiraju I temeljem koje se cidno djeluje na štetni organizam.