Tora Fusion – provjereno rješenje za stresne uvjete
Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju postaje sve značajniji, a temperaturni ekstremi postaju ozbiljan problem u uzgoju gotovo svih biljnih kultura. Niske temperature i mraz, s druge strane ljetni ekstremi i manjak oborina potvrđuju tezu da su biljke pod konstantnim stresom, te im je potrebna regenracija i prihrana u obliku biostimulatora i folijarnih gnojiva. Primjena biostimulatora u poljoprivrednoj proizvodnji postaje neophodna i redovna tehnološka mjere temeljem koje se uspješno smanjuje utjecaj biotskog ili abiotskog stresa na biljke. Općenito biostimulatore dijelimo na mikrobiološke i nemikrobiološke, danas se najviše upotrebljavaju nemikrobiološki biostimulatori na bazi specifičlnih aminokiselina, alginata i drugih komponenti koje imaju pozitivan učinak na biljku. Mikrobiološki biostimulatori su manje pristuni na tržištu, ali njihova učinkovitost je neminovna te proizlazi iz simbiontskog odnosa biljke i korisnih organizama apliciranih kroz biostimulator. Iako su mikrobiološki biostimulatori na tržištu rijetki od ove godine AgroChem MAKS pokrenuo je i ovu liniju biostimulatora, a planiramo ju sveobuhvatno razvijati i dalje. Slika 1. Rezultat primjene TORA FUSION + TORA TURBO OILSEEDS u soji Aminokiseline uz ekstrakte algi te huminske i flavisnke kiseline i druge komponente biostimulatora dokazano pozitivno utječu na rast, razvoj i otpornost gotovo svih biljnih kultura, što potvrđuje brojna svjetska literatura. Aminokiseline su temeljne organske molekule koje grade proteine i igraju ključnu ulogu u metaboličkim procesima biljaka. Riječ je o specifičnim spojevima sastavljenima od amino grupe, karboksilne grupe te centralno smještenog atoma ugljika. Karakterizira ih vrlo niska molekularna masa te su zbog toga od strane biljke vrlo lako usvojive pa se troši vrlo mala količina biljne energije za njihovo usvajanje. Znanstvena zajednica do sada je utvrdila preko 250 različitih aminokiselina, od kojih 20 ima fiziološku funkciju u biljnom metabolizmu, a gotovo svaki fiziološki proces biljke za adekvatno odvijanje zahtjeva prisutnost specifične aminokiseline. U uvjetima biotskog ili abiotskog stresa biljka nije sposobna sama sintetizirati dovoljno aminokiselina, a posljedice se očituju kroz slabiji rast i razvoj (lošija oplodnja, sitniji plodovi, lošija kvaliteta ploda i dr.). Aminokiseline imaju mogućnost kompeksiranja s određenim mikroelemntima (Fe, Zn, Ca, B, Mo) i na taj način osiguravaju lakše usvajanje i provod mikroelementa kroz biljku te se navedena hranjiva bolje asimiliraju u biljno tkivo. Ekstrakti algi zbog svog sastava, ali i stečene otpornosti algi koja proizlazi iz biologije i životnog ciklusa algi, pozitivno utječu na rast i razvoj biljke te povećavaju otpornost biljaka na uvjete stresa. Sinergija algi s aminokiselinama te huminskim i flavinskim kiselinama dodatno pojačava njihov pozitivan učinak na biljku. Nekoliko je značajnijih vrsta algi koje se koriste u biostimulatorima (Lithothamnium calcareum, Kappaphycus alvarezii, Jania rubens, Gracilaria edulis, Ulva lactuca, Ascophylum nodosum, Laminaria japonica i dr.). Ekstrakti algi sadrže hormone rasta citokinine i auksine, polifenolne spojeve (floroglucinol, ekol), polisaharide (flukoidan, laminarin), derivate vitamina K1, betain i dr. Slika 2. Rezultat primjene TORA FUSION u šljivi SASTAV I MEHANIZAM DJELOVANJA: TORA FUSION univerzalni je biostimulator na bazi oceanskih algi i aminokiselina biljnog porijekla dozvoljen u svim tipovima poljoprivredne proizvodnje (ekološka i konvencionalna, odnosno integrirana proizvodnja). TORA FUSION aminokiseline dobivene su enzimatskom hidrolizom. Naime, aminokiseline sadržane u biostimulatorima mogu biti dobivene (ekstrahirane) iz sirovine na dva načina: enzimatska hidroliza i hidroliza upotrebom kiseline. Enzimatska hidroliza preferira se pri ekstrakciji aminokiselina iz sirovina zbog svoje selektivnosti, blagih uvjeta obrade te očuvanja biološke aktivnosti, što rezultira aminokiselinama visoke čistoće i biološke aktivnosti koje su učinkovitije za poticanje rasta i razvoja biljaka. TORA FUSION sadrži: slobodne aminokiseline (15%), organski ugljik (>8 %), organski dušik (5%), klaijev osid topiv u vodi (4%), ekstrakte algi Ascophylum nodosum i Laminaria japonica, huminske i flavinske kiseline te posebno formuliranu TORA BIOACTIV komponentu. Mehanizam stimulacije se odigrava na staničnoj razini. Zbog specifičnog oblika fermentacije dobiveni segmenti alginata malih su dimenzija i nakon folijarne primjene lako prolaze kroz kutikulu lista do provodnog sustava biljke. Ovo sustavno djelovanje rezultira brzom reakcijom na staničnoj razini koja stimulira protok mineralnih tvari kroz biljna tkiva. Istovremeno, dolazi do povećane proizvodnje bioenzimskih molekula kojima se ubrzava metabolizam biljaka. PRIMJENA: TORA FUSION može se primijeniti folijarno i fertirigacijski, primjena je moguća tijekom cijele vegtecijske sezone. Prepručena primjena je u kritičnim periodima za razvoj biljke: ukorijenjivanje, cvatnja, oplodnja, odbacivanje plodova, sazrijevanje i kao što je već spomenuto uvjeti biotskog i abiotskog stresa. Preproruka je primijeniti proizvod 2-3 dana prije abiotičkog stresa, iako se proizvod dokazao i u kurativnom djelovanju u vidu obnove biljnog tkiva nakon stresnog perioda. FERTIRIGACIJSKA PRIMJENA: kod voćaka u ranijim fazama (početak otvaranja pupova) ili kod povrća poslije ukorjenjivanja tijekom prve trećine vegetacije, a radi bolje pristupačnosti mineralnih hranjiva tijekom perioda slabe razvijenosti korijenovog sustava. Može se primijeniti zajedno s kristalnim gnojivima, 3 – 5 L/ha po tretmanu, dva tretmana u razmaku od 2 do 3 tjedna. FOLIJARNA PRIMJENA: kod svih vrsta voća, vinove loze, povrća te u ratarstvu u ranim fazama rasta pa sve do prve trećine vegetacije. Prilikom folijarne primjene biljke tretirati otopinom u količini 2 L/ha svaka 2 do 3 tjedna. Ukoliko se proizvod kombinira s drugim gnojivima ukupna koncentracija ne smije prijeći 1%. TORA FUSION uspješno se miješa sa svim sredstvima za zaštitu bilja, kao i s drugim folijarnim gnojivima!
Optimus – silikonski superokvašivač koji se ne pjeni
Okvašivači se definiraju kao sredstva koja se dodaju sredstvima za zaštitu bilja i/ili folijarnim gnojivima kako bi se povećala njihova učinkovitost. Okvašivači nemaju „cidno“ djelovanje na bolesti, štetnike i korove, ali povećavaju učinkovitost pesticida i poboljšavaju fizikalno-kemijska svojstva škropiva i folijarnih gnojiva. Danas je na tržištu poznato preko 3 000 kemijskih spojeva označenih kao okvašivači, valja istaknuti kako su silikonski okvašivači napredniji i djelotvorniji u odnosu na ostale proizvode iz ove kategorije. Razvojem visoko selektivnih herbicida važnost okvašivača naglo je porasla, smatra se da će napredovanjem genomskih tehnika njihova važnost biti još i veća. Predstavljamo vam naš silikonski super okvašivač; OPTIMUS i rezultate pokusa koji najbolje potvrđuju njegovu izvrsnost. OPTIMUS je najnoviji silikonski superokvašivač na tržištu koji svojim djelovanjem smanjuje površinsku napetost kapi škropiva, povećava njihovo prijanjanje na tretiranu površinu, omogućava širenje škropiva po tretiranoj površini znatno brže u odnosu na do sada prisutne okvašivače na tržištu. Optimus također pojačava apsorpciju škropiva od strane listova tretiranih biljaka te ubrzava unos sredstava za zaštitu bilja i folijarnih gnojiva u biljku uslijed čega je ispiranje oborinama u potpunosti onemogućeno. OPTIMUS primjenjujemo u kombinaciji s drugim pripravcima u sljedećim dozama: s fungicidima u dozi 15 ml na 100 lit vode s herbicidima u dozi 25 ml na 100 lit vode s insekticidima u dozi 25 ml na 100 lit vode s regulatorima rasta biljaka u dozi 25 ml na 100 lit vode UPUTA ZA PRIMJENU: Spremnik prskalice napuniti određenom količinom vode slijedeći pritom upute za pripremu kod sredstva s kojima se miješa (fungicida, herbicida, insekticida, regulatora rasta i/ili folijarnih gnojiva), prema tim uputama pripremiti škropivo sredstva za zaštitu bilja i/ili folijarnog gnojiva te na kraju dodati okvašivač Optimus u spremnik prskalice te dobro promiješati. Miješanje treba osigurati i za vrijeme prskanja. Primjena se vrši prskanjem leđnim prskalicama, traktorskim prskalicama i atomizerima, izravno na biljke. PROVEDENI POKUS: Proveli smo poljski pokus gdje smo uspoređivali učinkovitost OPTIMUS-a s često korištenim okvašivačima na globalnoj razini. Okvašivači su dodani herbicidnom škropivu, a učinkovitost je utvrđena kroz postotak suzbijenih korova u vremenskim intervalima: 0, 7, 10, 14 i 21 DAT (Day after treatment) dana nakon tretmana. Usporedili smo učinkovitost OPTIMUSA i ostalih konkurentskih okvašivača (graf 1). Uporedili smo učinkovitost preparata na bazi glifosta pri primjeni našeg okvašivača i često korištenog konkurentskog okvašivača (slika 1). Graf 1. Prikaz učinkovitosti OPTIMUSA pri primjeni totalnog herbicida (učinkovitost: 95,64 %, 21 dan od tretmana) Slika 1. Prikaz učinkovitosti herbicida na bazi glifosata pri primjeni OPTIMUS okvašivača i konkurentskog silikonskog okvašivača Rezultati pokusa sugeriraju na superiornost OPTIMUSA u usporedbi s drugim silikonskim okvašivačima. Pri primjeni preparata sukladno prethodno navedenim uputama zagarantirani su željeni rezultati, a fitotoksičnost kulturnih biljaka je onemogućena. PODJELA OKVAŠIVAČA Prema načinu djelovanja dijelimo ih u dvije osnovne kategorije: aktivatorski i pomoćni okvašivači. Aktivatorski povećavaju učinkovitost pesticida, ubrzavaju i povećavaju apsorpciju škropiva od strane biljke, poboljšavaju prijanjanje za tretiranu površinu kako bi se smanjio rizik od ispiranja i isparavanja. Postoji nekoliko važnijih podskupina aktivatorskih okvašivača: surfaktanati, nosačka ulja za korove, proizvodna ulja, biljna ulja, metil esterska sjemenska ulja (MOS), silikonski derivati i dr. S druge strane pomoćni okvašivači djeluju na fizikalno-kemijske karakteristike apliciranih preparata. Okvašivače dijelimo i na ionske i neionske. Glavna razlika je ta što ionski mogu modificirati EC (elektrovodljivost) otopine škropiva i/ili folijarnih biostimulativnih gnojiva. EC vrijednost možemo definirati kao koncentraciju iona u otopini, što je vrijednost EC veća, otopina je koncentriranija, odnosno sadrži više iona. Prekomjerno nakupljanje ionskih spojeva u biljnim stanicama može rezultirati pojavom fitotoksičnosti. Iz tog razloga važno je pratiti EC vrijednost apliciranog škropiva i/ili folijarnog gnojiva kako bi se osiguralo ispravno doziranje gnojiva ili pesticida i prevenirala fitotoksičnost. Neionski okvašivači, za razliku od ionskih nemaju mogućnost modificiranja EC vrijednosti apliciranog škropiva i/ili folijarnog gnojiva. Očuvanje EC vrijednosti važno je za 1) održavanje stabilnosti škropiva, 2) kompatibilnosti pesticida, folijarnog gnojiva i okvašivača te 3) očuvanja učinkovitosti apliciranih preparata. SILIKONSKI OKVAŠIVAČI Silikonski i organosilikonski vrsta su neionskih okvašivača, razvijeni su 80.-tih godina prošlog stoljeća i poznati su kao superdisperzanti – pomažu održavati ravnotežu između čestica, sprječavaju taloženje, poboljšavaju prijanjanje i stabilnost otopine, pospješuju apsorpciju od strane biljke, niske su pjenljivosti te su kompatibilni s različitim pesticidima i folijarnim gnojivima. Potrebna je manja doza primjene za željeni učinak pa su ekonomski isplativiji u odnosu na druge vrste okvašivača. Zbog navedenih karakteristika prikladni su za različite vremenske uvjete, otporni su na kišu. Iako su ekotoksikološki vrlo povoljni i rizik od pojave fitotoksičnosti je sveden na minimum treba se pridržavati propisanih doza te izbjegavati aplikaciju na temperaturama većim od 30 ºC. Nepjenljivost silikonskih okvašivača proizlazi iz njihove kemijske strukture i tendencije niskoj površinskoj napetosti. Silikonske spojeve karakterizira visoka kemijska inertnost te otpornost na agitaciju. Pokazuju dobru kompatibilnost s vodom. Njihova svojstva smanjenja površinske napetosti olakšavaju ravnomjerno miješanje s vodom, čime se također sprječava stvaranje pjene tijekom priprave otopina.
Priprema vinograda za zimu i smanjenje inokuluma u proljeće
Nakon obavljene berbe i otpadanja lišća vrlo je važno provesti jesensku zaštitu (dezinfekciju), ali i adekvatnu prihranu vinove loze, posebice ako je godina bila infektivna i za biljke iscrpljujuća poput ove, 2023. Glavna svrha jesenskih tretmana zaštite je smanjenje inokuluma koji će u proljeće izazvati nove infekcije. NEORAM WG sredstvo je na bazi bakrenog oksiklorida te se kroz vegetaciju vrlo uspješno primjenjuje za suzbijanje plamenjače. Preporuka je nakon odrađene berbe odraditi tretman s dozom 3 kg/ha s ciljem dezinfekcije vinograda i prevencije budućih bolesti. Jesenskom primjenom bakrenih pripravaka vrlo uspješno se suzbija crna pjegavost vinove loze (Phompis viticola) ali i druge bakterijske i gljivične infekcije. Zbog vrlo povoljnih ekotoksikoloških karakteristika te smanjenih doza (2 – 3 kg/ha) pripravak je dozvoljen u ekološkoj proizvodnji. Slika 1. Prikaz simptoma crne pjegavosti nakon berbe COSAVET DF sredstvo na bazi sumpora, učinkovito i ekološki prihvatljivo rješenje za pepelnicu vinove loze (Uncinula necator) koja je u ovoj godini bila veliki problem kako u obalnoj tako i u kontinentalnoj Hrvatskoj zbog specifičnih klimatskih okolnosti. Uzročnik peplnice (fitopatogena gljiva: Uncinula necator) prezimljava u obliku micelija na čokotima vinove loze ili u obliku askospora u peritecijama na otpalom lišću, biljnim ostatcima na tlu ili u neobranim grozdovima, u proljeće prezimjele askospore nošene vjetrom inficiraju nove izbojke vinove loze. Stoga je vrlo važno jesenskim tretmanima smanjiti buduće proljetne infekcije kojih će biti jer je ova godina po pitanju pepelnice bila vrlo problematična. Preporučena doza 3 – 5 kg/ha, odnosno 0,3 – 0,5 %. KARATHANE GOLD sredstvo je na bazi djelatne tvari meptil-dinokap, vrlo učinkovito suzbija pepelnicu i jedini je preparat protiv pepelnice otporan na niske temperature. U sustavima integrirane proizvodnje, nakon vrlo infektivne godine po pitanju pepelnice, preporuka stručnjaka je obaviti jedan jesenski tretman kako bismo smanjili infekciju u proljeće. Preporučena doza je 0,06% (60 mL u 100L vode), odnosno 0,6 L/ha. Slika 2. Prikaz simptoma pepelnice nakon berbe Kod vinove loze nakon odrađene berbe, fiziološka aktivnost biljaka ne staje, već se biljke pripremaju za zimski period, proces fotosinteze provodi se i dalje te se ugljikohidrati i hranjiva koja se crpe iz tla skladište u drvenastim biljnim dijelovima. Uskladištena energija koristi se za disanje tijekom mirovanja i poticanje rasta u idućoj sezoni, stoga je jesenska gnojidba vinove loze vrlo važna praksa koja se ne smije preskakati. Nakon uspješno odrađene berbe, s grožđem smo odnijeli značajne resurse hranjiva te je vrlo logično da je ista potrebno vratiti. TORA FUSION je folijarno biostimulativno gnojivo na bazi oceanskih algi i slobodnih aminokiselina biljnog porijekla, ubrzava metaboličke procese u biljci i obnavlja biljku nakon oštećenja od mraza, suše i tuče. Preporučena doza u jesenskoj aplikaciji je 5 L/ha, odlično se uklapa u programe ishrane u integriranoj, ali i ekološkoj proizvodnji. Preparat je ekološki certificiran. TORA COMBI MAX je folijarno gnojivo s optimalnim omjerom najvažnijih mikroelemenata (Mo, B, Cu, Zn) od kojih su svi kationi u kelatnom obliku. Opskrbljuje biljku s najvažnijim mikroelementima te potiče biljku na otpornost na bolesti i nepovoljne uvjete. Preporučena doza u jesenskoj aplikaciji 1kg/ha, odlično se uklapa u programe ishrane u integriranoj, ali i ekološkoj proizvodnji. Preparat je ekološki certificiran. TORA BLUE je folijarno gnojivo na bazi fosforovog (V) oksida, kalijevog oksida i bakra. Učinkovito djeluje protiv raznih biljnih bolesti, ali i potiče rast i razvoj biljke. Biostimulativna komponenta očituje se kroz djelovanje fosfita koji stimulira proizvodnju zeatina i nitrogenaze, rezultat ovih bioloških aktivacija je jačanje korijenovog sustava i bolja asimilacija dušika. Preporučena doza u jesenskoj aplikacije je 2 L/ha, odlično se uklapa u programe ishrane u integriranoj proizvodnji. Preporuka je nemiješanje s alkalnim preparatima. Primjena folijarnih gnojiva na bazi najvažnijih mikro, mezo i makro elemenata te ekstrakata algi i aminokiselina novija su tehnologija jesenske gnojidbe vinove loze za naše prostore. Iako se ova tehnologija u zapadnim zemljama vrlo uspješno uklapa u načela ekološke i integrirane poljoprivredne proizvodnje već duži niz godina. Folijarna gnojidba u jesen ključna je za oporavak i pripremu vinove loze za zimske uvjete, omogućavajući brzu i učinkovitu apsorpciju hranjivih tvari direktno kroz list. Ova praksa ne samo da potiče akumulaciju esencijalnih ugljikohidrata i pojačava otpornost biljaka na zimske stresove, već također predstavlja strategiju za optimizaciju kvalitete grožđa u slijedećoj sezoni. Dodatno, folijarna gnojidba omogućava precizno ciljanje specifičnih nutritivnih potreba vinove loze, minimizira gubitke hranjivih tvari uslijed ispiranja te podržava robustan rast i razvoj vinograda u nadolazećim sezonama. TORA folijarna gnojiva odlično se kombiniraju sa sredstvima za zaštitu bilja i idealan su oblik pripreme vinove loze za zimski period. Jesensku folijarnu gnojidbu potrebno je obaviti nakon berbe, prije potpunog otpadanja lišća. Tablični prikaz preporučenih preparata s odgovarajućim dozama: PREPARAT: DOZA: NEORAM WG 2 – 3 kg/ha, 0,2 – 0,3 % COSAVET DF 3 – 5 kg/ha, 0,3 – 0,5 % KARATHANE GOLD 0,6 L/ha, 0,06% TORA FUSION 5 L/ha TORA COMBI MAX 1 kg/ha TORA BLUE 2 L/ha
Herbicidi – opće značajke sredstava za suzbijanje korova
Herbicidi su kemijski ili drugi spojevi spojevi koji se koriste za suzbijanje neželjenih biljaka, odnosno korova, u poljoprivredi, šumarstvu i urbanim sredinama. Njihova primjena omogućava povećanje prinosa usjeva, smanjenje konkurencije za hranjive tvari, vodu i svjetlost te olakšava obradu tla. Herbicidi se mogu klasificirati prema različitim kriterijima, uključujući način djelovanja, kemijski sastav i selektivnost. Prema načinu djelovanja, razlikujemo kontaktne i sistemične herbicide, a obzirom na to da biljka herbicide može usvajati korijenom ili listom dijelimo ih na zemljišne (rezidualne) i folijarne . Kontaktni herbicidi uništavaju samo one dijelove biljke s kojima dođu u dodir, dok sistemični ulaze u biljni sustav i prenose se kroz tkiva, uništavajući biljku u cijelosti. Prema selektivnosti, herbicidi se dijele na selektivne i neselektivne (totalni). Selektivni herbicidi ciljano uništavaju određene vrste biljaka, ostavljajući kulture neoštećenima, dok neselektivni djeluju na sve biljne organizme s kojima dođu u kontakt, što ih čini korisnima za pripremu zemljišta prije sjetve ili uklanjanje vegetacije s industrijskih i urbanih površina. Rzlikujemo i herbicidna sredstva koja su desikantni, odnosno defolijanti, riječ je o sredstvima koja se nanose na nadzemne dijelove kulturnih biljak ai na taj način sprječavaju translokaciju biljne bolesti u podzemne biljne dijelove koji su cilj uzgoja kod primjerice krumpira, mrkve i dr. Primjena herbicida donosi značajne koristi u poljoprivredi. Omogućuju efikasno suzbijanje korova, smanjuju potrebu za mehaničkim uklanjanjem i oranicom te doprinose većoj produktivnosti te rentabilnosti. Također, smanjuju troškove rada i poboljšavaju kvalitetu konačnog proizvoda. Međutim, njihova nepravilna upotreba može dovesti do ozbiljnih problema. Kontaminacija tla i voda, razvoj otpornosti kod korova te negativni učinci na korisne mikroorganizme i faunu predstavljaju izazove koji zahtijevaju odgovorno upravljanje upotrebom herbicida, stoga se pri primjeni ključno pridržavati uputa za primjenu, aprije upotrebe nužno se konzultirati s agronomskim stručnjacima. Herbicidi su neizostavan alat u suvremenoj poljoprivredi, ali njihova primjena zahtijeva pažljivo planiranje i odgovornost. Uravnotežena upotreba, zajedno s alternativnim metodama, može smanjiti negativne posljedice na okoliš i zdravlje ljudi, istovremeno osiguravajući visoke prinose i ekonomsku isplativost poljoprivredne proizvodnje. Budućnost zaštite bilja leži u integriranim, ekološki prihvatljivim pristupima koji omogućuju održivu poljoprivredu za buduće generacije. Ipak, naglasak treba staviti na samodostatnost i rentabilnost poljoprivredne proizvodnje koja je bez primjene herbicida nezamisliva i neodrživa.
Fungicidi – opće značajke sredstva za suzbijanje biljnih bolesti (mikoza, pseudomikoza)
Fungicidi su kemijska ili biološka sredstva koja se koriste u poljoprivredi, hortikulturi i šumarstvu za suzbijanje gljivičnih bolesti koje mogu značajno ugroziti bilje, usjeve i plodove. Gljivične bolesti su česti uzroci smanjenja prinosa i kvalitete biljnih kultura, te mogu izazvati ozbiljne ekonomske gubitke. S druge strane koncentracije mikotoksina kod zaraženih biljaka mogu uzbiljno naštetiti ljudskom zdravlju. Fungicidi pomažu u smanjenju tih gubitaka sprječavajući širenje patogenih gljiva, uništavajući njihove spore ili inhibirajući njihov rast. Fungicidi se mogu klasificirati prema različitim kriterijima, a najvažnija podjela je prema njihovom načinu djelovanja, odnosno, kako oni utječu na patogene, te prema njihovoj primjeni u prevenciji ili suzbijanju biljne bolesti. Vrste fungicida Fungicidi se dijele na nekoliko osnovnih kategorija, uključujući kurativne i preventivne fungicide, te kontaktne i sistemečne fungicide. Ove podjele omogućuju specifičnu primjenu sredstava prema vrsti bolesti i potrebama usjeva. Kurativni fungicidi: kurativni fungicidi koriste se za liječenje biljaka koje su već zaražene gljivičnim patogenima. Oni imaju sposobnost inhibiranja ili uništavanja već prisutnih gljiva unutar biljke. Ovi fungicidi djeluju na gljive koje su već uzrokovale bolest, sprečavajući širenje infekcije i minimizirajući štetu na biljci. Kurativni fungicidi se obično primjenjuju kasnije u sezoni, kada je bolest već postala vidljiva na biljkama. Preventivni fungicidi: preventivni fungicidi koriste se prije nego što se bolest manifestira. Ovi fungicidi sprječavaju infekciju tako što stvaraju zaštitnu barijeru na površini biljaka, koja blokira spore gljivica i sprječava njihovo klijanje ili širenje. Preventivna primjena fungicida ključna je za smanjenje rizika od bolesti, posebno kod usjeva koji su skloni gljivičnim infekcijama, kao što su povrće, voće i vinova loza. Kontakti fungicidi: kKontakti fungicidi djeluju samo na površini biljke s kojom dolaze u kontakt. Ovi fungicidi ne ulaze u biljku, već sprječavaju širenje bolesti na vanjskim dijelovima biljke. Kontaktni fungicidi obično imaju brzu akciju, ali im je potrebna ponovna primjena nakon kiše ili zalijevanja jer se ispiru s površine biljke. Sistemični fungicidi: sistemični fungicidi apsorbiraju se u biljku i šire kroz njezine unutarnje tkiva. Ovi fungicidi pružaju dugoročnu zaštitu jer djeluju unutar biljke i mogu kontrolirati bolesti koje se nalaze na teško dostupnim mjestima, poput novih izbojaka ili plodova. Sistemični fungicidi često nude dugotrajnu zaštitu od gljivičnih infekcija i koriste se za zaštitu biljaka u fazama kada je bolest već prisutna.
ZOOCIDI (insekticidi, akaricidi, limacidi, rodenticidi) – opće značajke sredstava za suzbijanje poljoprivrednih štetnika
Zoocidima zajednički nazivamo sve djelatne tvari sredstava za zaštitu bilja koje su namijenjene za suzbijanje poljoprivrednih štetnika životinjskog porijekla. Insekticidi i akaricidi su kemijska, biološka ili biotehnološka sredstva koja se koriste za suzbijanje štetnika (kukaca, grinja/pauka) u poljoprivredi, šumarstvu i urbanim sredinama. Dok insekticidi ciljano uništavaju kukce koji ugrožavaju biljke, akaricidi su specijalizirani za borbu protiv grinja i pauka, koji također mogu uzrokovati ozbiljne štete na usjevima. Njihova pravilna primjena omogućuje zaštitu bilja, povećava prinose te osigurava kvalitetu poljoprivrednih proizvoda. Podjela insekticida i akaricida Ova sredstva mogu se klasificirati prema načinu djelovanja, kemijskom sastavu i spektru djelovanja. Prema ponašanju u biljci: Kontaktni – djeluju izravno na štetnike kada dođu u dodir s tretiranom površinom. Ovi insekticidi i akaricidi brzo eliminiraju štetnike, ali ne pružaju dugotrajnu zaštitu. Sistemični – apsorbiraju se kroz listove ili korijen i prenose unutar biljke. Kada se štetnici hrane biljnim sokovima, unose otrov u organizam, što dovodi do njihovog uginuća. Ova sredstva pružaju dugotrajniju zaštitu. Prema načinu porodora u štetni organizam: Oralni – putem probavnog sustava štetnika (tzv. Želučana sredstva) Dermalni – u tijelo štetnika prodiru preko vanjskih dijelova tijela šettnika (tzv. Kontaktna sredstva) Inhalacijski – u tijelo štetnika prodiru putem respiratornog sustava. Često djelatne tvari u organizam štetnika prodiru na više načina pa se ovaj kriterij ne koristi često kod grupiranja sredstava ove skupine. Prema spektru djelovanja: Selektivni – ciljano djeluju na određene vrste štetnika, bez većeg utjecaja na korisne organizme. Neselektivni (totalni) – uništavaju širok spektar štetnika, uključujući i korisne organizme, što zahtijeva pažljivu primjenu. Prema podijetlu djelatne tvari sredstva dijelimo na: Kemijske insecticide, mineralna ulja, biotehničke i biološke insecticide. Podjela prema mehanizmu djelovanja: Podjela prema mehanizmu djelovanja glavna je podjela svih sredstava za zaštitu bilja (insekticida, akaricida, herbicida, fungicida), to je podjela djelatnih tvari sredstava za zaštitu bilja ovisno o tome koju funkciju organskog sustava štetnog organizma koče, ometaju ili blokiraju I temeljem koje se cidno djeluje na štetni organizam.