Važnost jesenskog suzbijanja lisnih ušiju u žitaricama
Strne žitarice na našem području podložne su napadima različitih štetnika. Među najznačajnijima su lisne uši koje u jesenskim mjesecima prije odlaska na prezimljenje iz kukuruza sele u usjeve strnih žitarica. Pravovremena reakcija suzbijanja lisnih ušiju ključna je u prevenciji viroza i drugih bolesti koje lisne uši prenose, ali se posljedice uglavnom tek vide u proljeće te je viroze nemoguće kontrolirati. Agrotehničke mjere suzbijanja lisnih ušiju postaju neophodne. Neki od prijedloga su kasnija žetva, plodored te izbjegavanje sijanja pšenice iza kukuruza. Ipak, za učinkovito suzbijanje lisnih ušiju neophodna je primjena sredstava iz skupine piretroida, u jesenskim, a onda ovisno o gustoći populacije i u proljetnim mjesecima. CYTHRIN MAX (djelatna tvar: cipermetrin) učinkovito je sredstvo za suzbijanje raznih štetnika u žitaricama, uključujući i lisne uši. Sredstvo se primjenjuje u dozi od 50 do 100 ml/ha ovisno o intenzitetu napada (preporuka: pravovremeno suzbijanje s dozom 50 ml/ha). Radi se o visokokoncentriranom insekticidu, brzog trenutnog djelovanja koji se može miješati s fungicidima i folijarnim gnojivima. Rasprostranjenost, biologija i štete lisnih ušiju: Lisne uši iz porodice Aphidoidea broje preko 4500 opisanih vrsta globalno. Na našim strnim usjevima dominantne su 2 vrste; sremzina lisna uš (Rhopalosiphum padi L.) i zobena lisna uš (Sitobium avanae F. ). U umjerenim klimatskim uvjetima, kao što je naša, mogu se javiti tijekom cijele godine. Ovisno o klimatskim uvjetima, moguć je razvoj i do 25 generacija godišnje. Blaga zima, s temperaturama koje ne prelaze -4°C, omogućuje preživljavanje većeg broja lisnih ušiju. Uslijed povećanja populacije u proljeće, pravovremene mjere suzbijanja postaju ključne. Kašnjenje s primjenom zaštitnih mjera rezultira širenjem viroza, vidljivim kroz smanjenje rasta i razvoja biljaka. Najučestaliji virus koji prenose spomenute vrste je žuta patuljavost ječma (BYDV). Biljke zaražene ovim virusom zaostaju u razvoju, listovi poprimaju zlatno žutu boju, dolazi do skraćivanja vegetacije žitarica, što rezultira padom prinosa i do 200kg/ha. Osim toga, proljetnom kulminacijom populacije lisnih ušiju koje se hrane sisanjem biljnih sokova često dolazi do kovrčanja lista, izobličenja vlati, stabljike i klasova. U konačnici, sve to dovodi do prijevremene zriobe zrna i smanjenja hektolitarske težine zrna, odnosno nižih prinosa. U godini 2022./2023., proizvodnja žitarica suočila se s izazovima zbog intenzivnih proljetnih oborina i visokih temperatura, koje su potaknule rast gljivičnih oboljenja, smanjujući biljnu otpornost. Istovremeno, povećane populacije lisnih ušiju u jesen doprinijele su širenju viroza. Iako su mnogi proizvođači primijenili mjere zaštite protiv lisnih ušiju u proljeće, mjere u jesen su često bile zanemarene, što je rezultiralo jačim razvojem viroza. Tablični prikaz preporučenih preparata s odgovarajućim dozama: PREPARAT: DOZA: CYTHRIN MAX (cipermetrin) 50 ml/ha
Važnost jačanja korijena ozimih usjeva u jesen
Jesenski tretmani prihrane ozimih kultura u Hrvatskoj i balkanskim državama slabo su zastupljeni, iako se u zemljama srednje, zapadne i sjeverne Europe redovno primjenjuju, uvjet su za otpornost biljaka na razne stresne uvjete i ključ do visokih prinosa. Do sada na našem tržištu nije bilo adekvatnih proizvoda za jačanje korijena biljaka dok su u tako mladim fenofazama. Dolaskom TORA ROOT dvostruko djelujućeg folijarnog gnojiva na tržište došlo je vrijeme jesenski tretmani prihrane postanu osnova proizvodnje i u našoj zemlji. TORA ROOT je dvostruko djelujuće folijarno gnojivo koje istovremeno biljci osigurava najvažnije makro elemente, a kroz sinergiju BIOACTIV komponente i povećan udio fosfora (P2O5) pozitivno djeluje na rast i jačanje korijenovog sustava. Primjena: 2 – 3 l/ha prije vlatanja pšenice (T0 – T1), preporuka druge primjene je 10 – 15 dana nakon prve. Fosfor (P2O5): Glavna karakteristika naših tala je niži pH, u takvim tlima fosfor (P) kao važni makronutrijent ostaje zarobljen u tlu i biljci teško dostupan. Fosfor ima ključnu ulogu u brojnim fiziološkim i biokemijskim procesima biljke. Glavna je komponenta molekule adenozin trifosfata (ATP) koji je glavni izvor energije koja je potrebna za sintezu nukleinskih kiselina i biosintezu proteina. Krucijalan je za izgradnju fosfolipida i stanične membrane. Adekvatna razina fosfora u tlu pomaže biljkama u razvoju snažnog i zdravog korijenskog sustava, što omogućuje bolju apsorpciju vode i hranjivih tvari. Bolji razvoj korijena u jesenskim mjesecima preduvjet je za dublji korijen u proljeće te se na taj način eliminira deficit vode i nutrijenata u proljetnim mjesecima koji potencijalno mogu biti sušni. Potiče brzi rast biljaka u ranoj fazi razvoja, čime se smanjuje vrijeme potrebno da biljka dosegne zrelost. Potrebna količina fosfora za cijelu vegetacijsku sezonu kod pšenice je otprilike 90 kg P2O5 oblika fosfora za prinos od 7 do 9 t/ha. Kada podijelimo ukupnu količinu na dnevnu prosječnu potrošnju, to je oko 0,25 kg fosfora dnevno za 1 ha površine pšenice. BIOACTIV komponenta: U BIOACTIV komponenti ovog preparata sadržani su ekstrakti algi i odabrane aminokiseline i temelj su biostimulativnog djelovanja. Glavna uloga ove komponente je potaknuti i uskladiti metabolički rad sinteze hormona (prije svega AUKSINA), koji izravno utječe na brže i bolje ukorjenjivanje i grananje ozimih poljoprivrednih kultura. Uz optimalnu ravnotežu hormona, bez obzira na stresove u početnim fazama razvoja biljke, postiže se puni i vidljiv učinak. Bolja priprema biljke za zimsko razdoblje, bolje ukorjenjivanje, bolje usvajanje hranjivih elemenata, veća otpornost biljke na bolesti najvažnije su prednosti koje ćete osigurati vašim usjevima primjenom TORA ROOT biostimulativnog folijarnog gnojiva. Osim spomenutog fosfora (12%) i biokativne komponente TORA ROOT sadrži i: 5% dušika (N), 4% amonijaka (NH4), 1 % amidnog dušika (NH2), 5% kalijevog oksida (K2O), 0,06% bora (B) te 0,02% bakra (Cu). Slika 1. Pšenica prije primjene TORA ROOTa Slika 2. Pšenica nakon primjene TORA ROOTa Slika 3. Shema ishrane strnih žitarica s TORA gnojivima Tablični prikaz preporučenih gnojiva s odgovarajućim dozama: PREPARAT: DOZA: TORA ROOT 2 – 3 l/ha
Jesenska zaštita uljane repice
U jesenskom periodu uljana repica podložna je napadima brojnih štetnih organizama, pravovremena zaštita i poštivanje plodoreda uvjet su za sigurnu žetvu i visoke prinose. Suzbijanje štetnika Zabranom tretiranja sjemena neonikotinoidima poljoprivredni štetnici postali su izuzetno problematični u usjevima uljane repice. Od tada, gotovo svake godine javljaju se u većem ili manjem intenzitetu, ali je primjena insekticida iz skupine piretroida gotovo neophodna. CYTHRIN MAX (djelatna tvar: cipermetrin) učinkovito suzbija kupusne buhače, repičinog crvenoglavog buhača, repičinu osu listaricu i pipu terminalnog pupa. Detaljan opis štetnika nalazi se u donjem dijelu teksta. Navedeni štetnici prisutni su gotovo svake godine, a javljaju se odmah po nicanju uljane repice, stoga je suzbijanje gotovo nezaobilazno. CYTHRIN MAX sredstvo je brzog inicijalnog djelovanja te se dobro miješa s fungicidnim preparatima i folijarnim gnojivima. Primjenjuje se u dozi 50 ml/ha. TRIKA EXPERT (djelatna tvar: lambda – cihalotrin) zemljišni je insekticid koji je ujedno i mikrogranulirano gnojivo s visokim sadržajem fosfora te biljci omogućava jači početni rast, brže zatvaranje redova i veću otpornost na stresne uvjete. Učinkovito suzbija polifagne zemljišne štetnike poput žičnjaka (Agriotes sp.) i sovica pozemljuša (Agrotis sp.). Primjenjuje se u dozi 10 – 15 kg/ha. Suzbijanje korova Uz dobro provedene agrotehničke …Aplikacija herbicida za kontrolu jesenskih korova uglavnom se vrši u pre-sowing roku (prije sjetve kulture) ili u pre-em roku (nakon sjetve, a prije nicanja). KOBAN 600 (djelatna tvar: petoksamid) učinkovito suzbija jednogodišnje travne i neke širokolisne korove (muhari, koštan, vlasnjače, mrtve koprive, štir, kamilice i dr.). Primjenjuje se u dozi 2 l/ha. CENTIUM 36 CS (djelatna tvar: klomazon) učinkovito suzbija širokolisne i neke uskolisne korove (dvornici, loboda, mrtva kopriva, koštan i dr.), specifična mikrokapsulirana CS formulacija omogućava sigurniju primjenu i dulje rezidualno djelovanje, sredstvo se primjenjuje u pre-em roku. Priumjenjuje su u dozi 0,33 l/ha. BELKAR (djelatna tvar: halauksifen – metil + pikloram) učinkovito suzbija razne širokolisne korove (kamilice, jarmen, dimnjača, mak, priljepača, pastirska torbica i dr.), prikladan je za aplikaciju u vremenski promjenjivim mjesecima, primjenjuje se jednokratno od pojave 6. lista d početka izduživanja stabljike (BBCH 16 – 30) ili u “split” aplikaciji od pojave 2. lista do početka izduživanja stabljike (BBCH 12 – 30). Primjenjuje se u dozi 0,5 l/ha ili 0,25 + 0,25 l/ha. Kupusni buhači (Phyllotreta sp.) Više vrsta kupusnih buhača napada uljanu repicu, svi uzrokuju gotovo identične štete te se suzbijaju na isti način. Napad ovih štetnika opasan je samo za tek niknule biljke, dok je uljana repica u fazi kotiledona ili formiranih prvih par listova. Odrasli oblici hrane se lišćem repice prije odlaska na prezimljenje. Simptomi se očituju u vidu okruglih rupica na lišću koje rastom biljke postaju veće te se lišće suši. U slučaju jačeg napda potrebno je pravovremno provesti insekticidne folijarne tretmane jer u optimalnim uvjetima buhači u vrlo kratkom period mogu uništiti velike površine. Repičin crvenoglavi buhač (Psylliodes chrysocephala) Javljaju odmah po nicanju uljane repice te izgrizaju lišće, ali su štete manje značajne u usporedbi s kupusnim buhačima. Najveće štete pričinjavaju ličinke koje se ubušuju u stabljike i peteljke stvarajući šupljine u biljci. Šupljine se zimi znaju napuniti vodom i smrznuti, što dovodi do pucanja biljaka. Suzbijanje drugih jesenskih štetnika smanjuje brojnost repičinog crvenoglavog buhača, vrlo je važno pratiti populaciju i na vrijeme suzbiti odrasle oblike. Zbog kontaktnog djelovanja dozvoljenih insekticida ličinke koje se ubušuju u stabljiku nije moguće suzbiti. Praćenje se provodi postavljanjem žutih posuda u usjev u fazi nicanja, kada se u posudi nađe više od 15 jedinki dnevno ili 35 jedinki tjedno potrebno je primjeniti insekticide. Repičina osa listarica (Athalia rosae) Štetnik ima 2 – 3 generacije godišnje, a najbrojnija je 3. generacija, čije pagusjenice uzrokuju najveće štete od kraja rujna do kraja listopada. Pagusjenice uzrokuju štete hraneći se na lišću repice, najbolji dokaz njihove proždrljivosti je činjenica da pagusjenica dnevno pojede težinu lišća dvostruko veću od vlastite težine. Vrlo je važno na vrijeme pratiti brojnost odraslih oblika, jer se početni napad pagusjenice uočava vrlo teško, a već nakon par dana štete su velike. Kada se utvrdi brojnost od jedne ose po četvornom metru, odnosno više od 0,5 gusjenica po biljci ili 50 gusjenica po četvornom metru potrebno je krenuti s insekticidnim tretmanima. Pipa terminalnog pupa (Ceutorhynchus picitarsis) Štetnik se pojavljuje periodično, uzrokujući značajne štete. U jesen, kada repica tek nikne, odrasli oblici postaju aktivni. Do listopada, prve ličinke već započinju svoju prehranu u peteljci i glavnoj žili lista te uništavaju terminalni pup. Ovaj tip oštećenja spriječava razvoj glavne stabljike te dolazi do pucanja. U slučaju jače infekcije biljke poprimaju grmolik (žbunast) izgled te ugibaju nakon zime. Tablični prikaz preporučenih preparata s odgovarajućim dozama: PREPARAT: DOZA: KOBAN 600 (petoksamid) 2 l/ha CENTIUM 36 CS (klomazon) 0,33l/ha BELKAR (halauksifen – metil + picloram) 0,5 l/ha ili 0,25 + 0,25 l/ha TRIKA EXPERT (lambda-cihalotrin) 10 – 15 kg/ha CYTHRIN MAX (cipermetrin) 50 ml/ha
Herbicidi – opće značajke sredstava za suzbijanje korova
Herbicidi su kemijski ili drugi spojevi spojevi koji se koriste za suzbijanje neželjenih biljaka, odnosno korova, u poljoprivredi, šumarstvu i urbanim sredinama. Njihova primjena omogućava povećanje prinosa usjeva, smanjenje konkurencije za hranjive tvari, vodu i svjetlost te olakšava obradu tla. Herbicidi se mogu klasificirati prema različitim kriterijima, uključujući način djelovanja, kemijski sastav i selektivnost. Prema načinu djelovanja, razlikujemo kontaktne i sistemične herbicide, a obzirom na to da biljka herbicide može usvajati korijenom ili listom dijelimo ih na zemljišne (rezidualne) i folijarne . Kontaktni herbicidi uništavaju samo one dijelove biljke s kojima dođu u dodir, dok sistemični ulaze u biljni sustav i prenose se kroz tkiva, uništavajući biljku u cijelosti. Prema selektivnosti, herbicidi se dijele na selektivne i neselektivne (totalni). Selektivni herbicidi ciljano uništavaju određene vrste biljaka, ostavljajući kulture neoštećenima, dok neselektivni djeluju na sve biljne organizme s kojima dođu u kontakt, što ih čini korisnima za pripremu zemljišta prije sjetve ili uklanjanje vegetacije s industrijskih i urbanih površina. Rzlikujemo i herbicidna sredstva koja su desikantni, odnosno defolijanti, riječ je o sredstvima koja se nanose na nadzemne dijelove kulturnih biljak ai na taj način sprječavaju translokaciju biljne bolesti u podzemne biljne dijelove koji su cilj uzgoja kod primjerice krumpira, mrkve i dr. Primjena herbicida donosi značajne koristi u poljoprivredi. Omogućuju efikasno suzbijanje korova, smanjuju potrebu za mehaničkim uklanjanjem i oranicom te doprinose većoj produktivnosti te rentabilnosti. Također, smanjuju troškove rada i poboljšavaju kvalitetu konačnog proizvoda. Međutim, njihova nepravilna upotreba može dovesti do ozbiljnih problema. Kontaminacija tla i voda, razvoj otpornosti kod korova te negativni učinci na korisne mikroorganizme i faunu predstavljaju izazove koji zahtijevaju odgovorno upravljanje upotrebom herbicida, stoga se pri primjeni ključno pridržavati uputa za primjenu, aprije upotrebe nužno se konzultirati s agronomskim stručnjacima. Herbicidi su neizostavan alat u suvremenoj poljoprivredi, ali njihova primjena zahtijeva pažljivo planiranje i odgovornost. Uravnotežena upotreba, zajedno s alternativnim metodama, može smanjiti negativne posljedice na okoliš i zdravlje ljudi, istovremeno osiguravajući visoke prinose i ekonomsku isplativost poljoprivredne proizvodnje. Budućnost zaštite bilja leži u integriranim, ekološki prihvatljivim pristupima koji omogućuju održivu poljoprivredu za buduće generacije. Ipak, naglasak treba staviti na samodostatnost i rentabilnost poljoprivredne proizvodnje koja je bez primjene herbicida nezamisliva i neodrživa.
ZOOCIDI (insekticidi, akaricidi, limacidi, rodenticidi) – opće značajke sredstava za suzbijanje poljoprivrednih štetnika
Zoocidima zajednički nazivamo sve djelatne tvari sredstava za zaštitu bilja koje su namijenjene za suzbijanje poljoprivrednih štetnika životinjskog porijekla. Insekticidi i akaricidi su kemijska, biološka ili biotehnološka sredstva koja se koriste za suzbijanje štetnika (kukaca, grinja/pauka) u poljoprivredi, šumarstvu i urbanim sredinama. Dok insekticidi ciljano uništavaju kukce koji ugrožavaju biljke, akaricidi su specijalizirani za borbu protiv grinja i pauka, koji također mogu uzrokovati ozbiljne štete na usjevima. Njihova pravilna primjena omogućuje zaštitu bilja, povećava prinose te osigurava kvalitetu poljoprivrednih proizvoda. Podjela insekticida i akaricida Ova sredstva mogu se klasificirati prema načinu djelovanja, kemijskom sastavu i spektru djelovanja. Prema ponašanju u biljci: Kontaktni – djeluju izravno na štetnike kada dođu u dodir s tretiranom površinom. Ovi insekticidi i akaricidi brzo eliminiraju štetnike, ali ne pružaju dugotrajnu zaštitu. Sistemični – apsorbiraju se kroz listove ili korijen i prenose unutar biljke. Kada se štetnici hrane biljnim sokovima, unose otrov u organizam, što dovodi do njihovog uginuća. Ova sredstva pružaju dugotrajniju zaštitu. Prema načinu porodora u štetni organizam: Oralni – putem probavnog sustava štetnika (tzv. Želučana sredstva) Dermalni – u tijelo štetnika prodiru preko vanjskih dijelova tijela šettnika (tzv. Kontaktna sredstva) Inhalacijski – u tijelo štetnika prodiru putem respiratornog sustava. Često djelatne tvari u organizam štetnika prodiru na više načina pa se ovaj kriterij ne koristi često kod grupiranja sredstava ove skupine. Prema spektru djelovanja: Selektivni – ciljano djeluju na određene vrste štetnika, bez većeg utjecaja na korisne organizme. Neselektivni (totalni) – uništavaju širok spektar štetnika, uključujući i korisne organizme, što zahtijeva pažljivu primjenu. Prema podijetlu djelatne tvari sredstva dijelimo na: Kemijske insecticide, mineralna ulja, biotehničke i biološke insecticide. Podjela prema mehanizmu djelovanja: Podjela prema mehanizmu djelovanja glavna je podjela svih sredstava za zaštitu bilja (insekticida, akaricida, herbicida, fungicida), to je podjela djelatnih tvari sredstava za zaštitu bilja ovisno o tome koju funkciju organskog sustava štetnog organizma koče, ometaju ili blokiraju I temeljem koje se cidno djeluje na štetni organizam.