Radnje u maslinicima nakon berbe – gnojidba i zaštita
Nakon obavljene berbe potrebno je odraditi dezinfekciju maslinika bakrenim pripravcima u kombinaciji s folijarnim biostimulativnim gnojivima koji će povećati otpornost maslina na biotske i abiotske stresne uvjete. Uz osnovnu gnojidbu koja se u jesenskom periodu treba temeljiti na nadomještanju fosfora i kalija dodatna primjena folijarnih biostimulativnih gnojiva osigurati će biljci najvažnije mikroelemente. Na našim prostorima berba maslina uglavnom se obavlja ručno te se uz berbu često obave i pomotehnički zahvati s ciljem prorjeđivanja krošnje, na taj se način otvara put patogenim organizmima u biljno tkivo. Blage jesenske temperature i visoka vlažnost pogoduju razvoju paunovog oka (uzročnik bolesti: Spilocea oleagina) i bakterijskog raka masline (uzročnik bolesti: Pseudomonas savastanoi). Nakon jesenske infekcije, slijedi period zimske inkubacije, a prave posljedice napada uočavaju se u proljeće, stoga je vrlo važno provesti jesensku dezinfekciju maslinika bakrenim preparatima. NEORAM WG – kontaktni, preventivni fungicid s izuzetnom otpornošću na ispiranje. Formuliran je u obliku vodo-topivih granula proizvedenih novom FLUID BED tehnologijom koja osigurava bolju topivost i učinkovitost. Preparat je ekološki certificiran te se odlično uklapa u programe zaštite u sustavima ekološke, ali i integrirane poljoprivredne proizvodnje. Primjenjuje se u dozi 2-3 kg/ha. Po obavljenoj berbi potrebno je obaviti i gnojidbu maslinika, ali ne dušičnim gnojivima! Gnojidba dušikom utječe na sporije odrvenjavanje biljnih dijelova pa biljke ulaze nespremne u zimski period, podložnije su mehaničkim oštećenjima i napadu patogenih organizama. Gnojidbu dušikom treba tempirati u proljeće, a u jesenskoj gnojidbi fokus treba biti na kaliju i fosforu koji su slabo pokretni u tlu te su im potrebne oborine i vremenski period kako bi došli do zone korijena. Dokazano je i kako nedostatak kalija pozitivno utječe na razvoj bolesti paunovog oka te negativno utječe na sintezu ugljikohidrata i nakupljanje ulja. Primjena folijarnih gnojiva na bazi mikroelemenata te biostimulativnih komponenti novija su tehnologija u jesenskoj gnojidbi masline koja pokazuje iznimno dobre rezultate. TORA BLUE – sistemično, tekuće folijarno gnojivo na bazi fosfora, kalija i bakra. Preparat aktivira obrambeni sustav biljaka (SAR systemic acquired resistance) te u kombinaciji s bakrenim sredstvima za zaštitu bilja pokazuje izuzetno dobre rezultate na različite biljne bolesti. Primjenjuje se u dozi 2 l/ha te se savršeno uklapa u programe ishrane u integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji. TORA COMBI MAX – kristalno, vodotopivo folijarno gnojivo namijenjeno prevenciji deficita mikroelemenata te pojačava otpornost biljaka u stresnim uvjetima. Svi kationi (Fe, Zn, Mn, Cu) nalaze se u kelatnom obliku te se preparat odlično miješa s bakrenim pripravcima i spomenutim preparatom TORA BLUE. Preporučena doza je 1 kg/ha, preparat je ekološki certificiran i odlično se uklapa u programe ishrane/zaštite u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Bakterijski rak masline (Pseudomonas savastanoi) Bakterijski rak masline, uzrokovan bakterijom Pseudomonas savastanoi pv. savas-tanoi (Pss), ozbiljan je problem maslinika na području Dalmacije i Istre. Pss je bakterija koja obično nastanjuje površinu listova i grana biljke domaćina kao epifit. Međutim, ozbiljna infekcija događa se kada bakterija prelazi u endofitsku fazu životnog ciklusa. Inicijalna infekcija odvija se putem ozljeda (mehaničkih oštećenja) nakon berbe i rezidbe u jesen, ali ozljede mogu biti posljedica i ekstremnih vremenskih uvjeta, štetnika i drugih bolesti kao što je paunovo oko. Ulaskom patogena u biljno tkivo formiraju se tumoraste izrasline koje se uglavnom formiraju na deblu i granama, iako se nekad javljaju na listovima i plodovima. Patogen djeluje na hormone rasta (auksine i citokinine) što dovodi do nekontrolirane diobe stanica te može značajno utjecati na pad prinosa i kvalitetu ulja. Pss se također može širiti sistemično unutar biljnog tkiva, što zahtijeva posebne mjere opreza, poput uzimanja reznica isključivo sa zdravih stabala za sadnju. Patogenu odgovaraju specifični klimatski uvjeti karakteristični za naše obalno područje na kojem pričinjava štetu na različitim sortama masline. Stoga je zaštita od raka masline od ključnog značaja i treba početi već u jesenskom periodu. Slika 1. Simptomi bakterijskog raka masline Paunovo oko (Spilocea oleagina) Paunovo oko, bolest uzrokovana fitopatogenom gljivom Spilocea oleagina predstavlja najčešću i najrašireniju gljivičnu bolest masline. Bolest dovodi do ozbiljnih posljedica (otpadanje lišća te fiziološko iscrpljivanje cijele biljke) koje uzrokuju značajan pad prinosa. Micelij gljive obično se razvija ispod kutikule lišća, iako pri jačim infekcijama može biti zaražena peteljka ploda i lista, ali i sam plod. Kada su stabla zaražena, širenje gljivice u okolini obično se događa kroz konidije koje se raspršuju kišom ili se prenose pomoću kukaca vektora i vjetra. Zaraze na lišću javljaju se u jesen i u proljeće pa prema tome treba uskladiti i tretmane zaštite. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju s dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature niže, čemu svjedočimo i ove godine. Simptomi bivaju vidljivi tek u proljeće. Obzirom da masline preko zime zadržavaju lisnu masu, glavni izvor inokuluma u proljeće je svježa sporulacija s postojećih lezija na lišću. Jesenska zaštita protiv paunovog oka uglavnom bakrenim pripravcima izuzetno je važna za smanjenje intenziteta zaraze. Slika 2. Simptom paunovog oka na listu masline
Herbicidi – opće značajke sredstava za suzbijanje korova
Herbicidi su kemijski ili drugi spojevi spojevi koji se koriste za suzbijanje neželjenih biljaka, odnosno korova, u poljoprivredi, šumarstvu i urbanim sredinama. Njihova primjena omogućava povećanje prinosa usjeva, smanjenje konkurencije za hranjive tvari, vodu i svjetlost te olakšava obradu tla. Herbicidi se mogu klasificirati prema različitim kriterijima, uključujući način djelovanja, kemijski sastav i selektivnost. Prema načinu djelovanja, razlikujemo kontaktne i sistemične herbicide, a obzirom na to da biljka herbicide može usvajati korijenom ili listom dijelimo ih na zemljišne (rezidualne) i folijarne . Kontaktni herbicidi uništavaju samo one dijelove biljke s kojima dođu u dodir, dok sistemični ulaze u biljni sustav i prenose se kroz tkiva, uništavajući biljku u cijelosti. Prema selektivnosti, herbicidi se dijele na selektivne i neselektivne (totalni). Selektivni herbicidi ciljano uništavaju određene vrste biljaka, ostavljajući kulture neoštećenima, dok neselektivni djeluju na sve biljne organizme s kojima dođu u kontakt, što ih čini korisnima za pripremu zemljišta prije sjetve ili uklanjanje vegetacije s industrijskih i urbanih površina. Rzlikujemo i herbicidna sredstva koja su desikantni, odnosno defolijanti, riječ je o sredstvima koja se nanose na nadzemne dijelove kulturnih biljak ai na taj način sprječavaju translokaciju biljne bolesti u podzemne biljne dijelove koji su cilj uzgoja kod primjerice krumpira, mrkve i dr. Primjena herbicida donosi značajne koristi u poljoprivredi. Omogućuju efikasno suzbijanje korova, smanjuju potrebu za mehaničkim uklanjanjem i oranicom te doprinose većoj produktivnosti te rentabilnosti. Također, smanjuju troškove rada i poboljšavaju kvalitetu konačnog proizvoda. Međutim, njihova nepravilna upotreba može dovesti do ozbiljnih problema. Kontaminacija tla i voda, razvoj otpornosti kod korova te negativni učinci na korisne mikroorganizme i faunu predstavljaju izazove koji zahtijevaju odgovorno upravljanje upotrebom herbicida, stoga se pri primjeni ključno pridržavati uputa za primjenu, aprije upotrebe nužno se konzultirati s agronomskim stručnjacima. Herbicidi su neizostavan alat u suvremenoj poljoprivredi, ali njihova primjena zahtijeva pažljivo planiranje i odgovornost. Uravnotežena upotreba, zajedno s alternativnim metodama, može smanjiti negativne posljedice na okoliš i zdravlje ljudi, istovremeno osiguravajući visoke prinose i ekonomsku isplativost poljoprivredne proizvodnje. Budućnost zaštite bilja leži u integriranim, ekološki prihvatljivim pristupima koji omogućuju održivu poljoprivredu za buduće generacije. Ipak, naglasak treba staviti na samodostatnost i rentabilnost poljoprivredne proizvodnje koja je bez primjene herbicida nezamisliva i neodrživa.
ZOOCIDI (insekticidi, akaricidi, limacidi, rodenticidi) – opće značajke sredstava za suzbijanje poljoprivrednih štetnika
Zoocidima zajednički nazivamo sve djelatne tvari sredstava za zaštitu bilja koje su namijenjene za suzbijanje poljoprivrednih štetnika životinjskog porijekla. Insekticidi i akaricidi su kemijska, biološka ili biotehnološka sredstva koja se koriste za suzbijanje štetnika (kukaca, grinja/pauka) u poljoprivredi, šumarstvu i urbanim sredinama. Dok insekticidi ciljano uništavaju kukce koji ugrožavaju biljke, akaricidi su specijalizirani za borbu protiv grinja i pauka, koji također mogu uzrokovati ozbiljne štete na usjevima. Njihova pravilna primjena omogućuje zaštitu bilja, povećava prinose te osigurava kvalitetu poljoprivrednih proizvoda. Podjela insekticida i akaricida Ova sredstva mogu se klasificirati prema načinu djelovanja, kemijskom sastavu i spektru djelovanja. Prema ponašanju u biljci: Kontaktni – djeluju izravno na štetnike kada dođu u dodir s tretiranom površinom. Ovi insekticidi i akaricidi brzo eliminiraju štetnike, ali ne pružaju dugotrajnu zaštitu. Sistemični – apsorbiraju se kroz listove ili korijen i prenose unutar biljke. Kada se štetnici hrane biljnim sokovima, unose otrov u organizam, što dovodi do njihovog uginuća. Ova sredstva pružaju dugotrajniju zaštitu. Prema načinu porodora u štetni organizam: Oralni – putem probavnog sustava štetnika (tzv. Želučana sredstva) Dermalni – u tijelo štetnika prodiru preko vanjskih dijelova tijela šettnika (tzv. Kontaktna sredstva) Inhalacijski – u tijelo štetnika prodiru putem respiratornog sustava. Često djelatne tvari u organizam štetnika prodiru na više načina pa se ovaj kriterij ne koristi često kod grupiranja sredstava ove skupine. Prema spektru djelovanja: Selektivni – ciljano djeluju na određene vrste štetnika, bez većeg utjecaja na korisne organizme. Neselektivni (totalni) – uništavaju širok spektar štetnika, uključujući i korisne organizme, što zahtijeva pažljivu primjenu. Prema podijetlu djelatne tvari sredstva dijelimo na: Kemijske insecticide, mineralna ulja, biotehničke i biološke insecticide. Podjela prema mehanizmu djelovanja: Podjela prema mehanizmu djelovanja glavna je podjela svih sredstava za zaštitu bilja (insekticida, akaricida, herbicida, fungicida), to je podjela djelatnih tvari sredstava za zaštitu bilja ovisno o tome koju funkciju organskog sustava štetnog organizma koče, ometaju ili blokiraju I temeljem koje se cidno djeluje na štetni organizam.